Biro za ljudska prava Tuzla je osnovan u oktobru 1995. sa vizijom promocije standarda ljudskih prava na svim društvenim nivoima i doprinosa mirovnom procesu, prevenciji konflikata i reintegraciji društava u regiji. Biro je prepoznat od strane domaćih i međunarodnih aktera kao jedna od navažnijih i najuspješnijih nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, te je uključen u niz mreža i dugoročnih saradničkih odnosa sa drugim nevladinim organizacijama u BiH i regiji.

Tokom svog dvadesetogodišnjeg djelovanja Biro je produbio i proširio svoje dugogodišnje djelovanje na više razina društvene promjene usmjerene prema stvaranju demokratskog bosanskohercegovačkog društva utemeljenog na poštivanju ljudskih prava, pravne države i multikulturalnosti. Iza aktivista Biroa je mnogo realizovanih projekata koji su im omogućili da se bave pitanjima kao što su: izgradnja kulture ljudskih prava, promjena političke kulture i povećanje kredibiliteta utjecaja NVO na zakonodavni proces, promovisanje prakse dobrog upravljanja i učešća građana u procesima odlučivanja i razvoju partnerstva NVO i vlasti na različitim razinama.U svojoj metodologiji rada Biro vješto kombinuje spoj učenja kroz konkretnu akciju koja dovodi do uspješnog osnaživanja građana spremnih da preuzmu odgovornost za razvoj sredine u kojoj žive. Tako stvaraju mrežu građana, profesionalnih grupa, saveznika na raznim nivoima spremnih da razvijaju kulturu ljudskih prava, tolerancije i multietničnosti i koji svakodnevno ulažu napore da BIH postane moderna i funkcionalna država.

Naša organizacija je jedna od prvih nevladinih organizacija u BiH koja se bavila pitanjem pomirenja i povećanjem međuetničkog povjerenja u oba entiteta. Tu se izdvajaju aktivnosti sa ženama raseljenim licima tokom 1997. i 1998. godine u Tuzli, Brčkom, Bijeljini, Doboju, Zvorniku, Srebrenici i Bratuncu.

Pružajući kontinuiranu pravnu i informativnu pomoć korisnicama, tim Biroa se aktivno suočavao sa složenim poslijeratnim aspektima razvoja društva, tražeći pritom primjerene i vjerodostojne metode pristupa raseljenim licima u BiH. Učesnice tih projekata Biro nije bio u mogućnosti vratiti kućama, ali su ih uspjeli osnažiti da se ne osjećaju žrtvama. Podržali su ih da ponovo uspostave kontrolu nad svojim životima i donesu odluke gdje će živjeti. Profilirajući svoj rad u povratničkim zajednicama u periodu između 2001 -2005 u opštinama oba entiteta tim Biroa za ljudska prava je uspio da prenese uspješan model osnaživanja mjesnih zajednica i u druge zajednice u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini. Time se na kraju formirala mreža mjesnih zajednica iz oba entiteta (opštine Lukavac, Gradačac, Doboj, Modriča, Pelagićevo, Vukosavlje, Doboj) spremnih da pomognu jedni drugima bez obzira na etničku pripadnost.   Uticaj projekta koji su se provodio u povratničkim zajednicama bio je posebno vidljiv u aktivnostima usmjerenim ka obnovi fizičke i socijalne infrastrukture a postignuta je veća osviještenost ljudi o vlastitim sposobnostima i mogućnosti utjecaja na lokalnu vlast, te povećanje optimizma i spremnosti za djelovanje. Od strane direktnih korisnika, članova radnih grupa u povratničkim mjesnim zajednicama, prepoznat je zajednički interes razvoja sredine u kojoj žive; lokalne vlasti u 7 opština prepoznale su potrebe povratničkih zajednica i pozitivno su odgovorili na njihove zahtjeve te su otvorene 3 područne osnovne škole, ambulanta, matični ured, vraćeni stari nazivi mjesnih zajednica. Ovo je jedan od rijetkih primjera u BiH da se pažljivo odabranom metodologijom koja je bila prilagođena kulturi i obrazovnoj strukturi mještana i sistematičnim višegodišnjim radom stvori mreža povratničkih MZ koje su svjesne svojih mogućnosti i uticaja na mikro sredinu.    Biro je takođe veoma uspješano radio na lobiranju za poboljšanje zakonodavnog okvira na više razina. Prijedlozi Biroa, kojim su prethodile javne rasprave sa građanima, unijete su u kantonalni Zakon o javnom okupljanju, kantonalni Zakon o nadziđivanju zgrada, federalni Zakon o udruženjima i fondacijama i državni Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina. Ovi rezultati vidljivo dokazuju sposobnost Biroa za međusektoralnu saradnju različitih aktera u društvu u cilju poboljšanja zakonodavnog okvira i usklađivanja sa međunarodnim standardima kao prioriteta za ulazak BiH u EU.    Pored toga pravne savjetnice Biroa pružaju besplatnu pravnu pomoć građanima i identifikuju kršenja ljudskih prava u BiH društvu. To omogućava aktivistima Biroa za ljudska prava da prate trendove u društvu i na pravilan način reaguju.   Rad Biroa je karakterističan i po kontinuiranom radu sa sudijama i tužicima u proteklih 8 godina na prostorima BiH a i regiona. Kroz progam edukacije sudija i tužilaca o primjeni Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda prošlo je preko 250 osoba i to je doprinos jačanju kapaciteta pravosudnih institucija za djelovanje u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava, čime se istovremeno promovira jako i neovisno sudstvo. Time Biro doprinosi i reformi pravosuđa, jednom od najzahtjevnijih uslova približavanja ovih zemalja Evropskoj Uniji. 

Pružajući podršku u osnivanju i učešćem u raznim mrežama nevladinih organizacija u BiH i regionu, aktivisti Biroa su aktivno angažovani u cilju rješavanja potreba društva i regiona, čime se stvaraju održive pretpostavke za uspješnije mobiliziranje svih raspoloživih socijalnih, političkih i ekonomskih resursa. Tim Biroa za ljudska prava vidi šansu, kao i odgovornost, da upotrijebi i širi dalje stečeno iskustvo u dosadašnjim aktivnostima i sve više strateški usmjerava svoje djelovanje u cilju postizanja održivih društvenih promjena u oblastima zaštite i promocije ljudskih prava, osnaživanja građana za učešće u procesima odlučivanja i reformi lokalne samouprave. Ono što je svakako jedan od najvećih kvaliteta Biroa je tim stručnjaka i entuzijasta, pojačanih sa grupom mladih ljudi, volontera, članova omladinskog ogranka, koji već dvadeset godina uspješno istrajavaju na postizanju održive društvene promjene u BiH i promociji mira i kulture dijaloga. U uslovima apsolutne dominacije politike nad svim ostalim sferama društvenog života, djelovanje organizacija kao Biro za ljudska prava Tuzla, dugoročno predstavlja poseban kvalitet i kritički glas o društvenim odnosima.